Pored brige za zdravu trudnoću, razmišljanja o tome kako će proći na porođaju i da li će beba biti zdrava, zaposlene trudnice u Srbiji izložene su i strahovima koji se odnose na zaštitu prava koje ima Zakon o radu, ali i drugi propisi garantuju tokom trudnoće i nakon porođaja.
Iako važeći Zakon o radu formalno pruža snažnu podršku materinstvu, naročito ako se uporedi sa rešenjima u drugim ekonomski snažnijim državama, vrlo je česta pojava da se njegove odredbe zaobilaze, a ponekad i otvoreno krše. Na žalost, veliki broj trudnica, kao i ostalih zaposlenih, uostalom, i nema informacije o svojim pravima. Poslodavci po pravilu ističu obaveze zaposlenih, ali ne i svoje.
Kako bi se izbegla neprijatna iznenađenja tokom trudnoće, a i kasnije, preporučujemo svim ženama koje planiraju potomstvo da se na vreme informišu o svojim pravima sadržanim u Zakonu o radu, Zakonu o finansijkoj podršci porodicama sa decom i Zakonu o zdravstvenom osiguranju.
Trudnice kao i ostali zaposleni, mogu biti zaposlene na odredjeno ili neodređeno vreme. Ukoliko tokom trudnoće ili odsustva nakon porođaja, istekne rok na koji je žena zaključila Ugovor o radu, poslodavac nije u obavezi da ga produži. Nakon isteka ovog roka, trudnica odnosno porodilja, ukoliko se ne zaposli kod drugog poslodavca, dalja prava ostvaruje isključivo kod Nacionalne službe za zapošljavanje.
VAŽNO: Ukoliko je žena zaposlena na neodređeno vreme, za vreme trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, poslodavac ne može da joj otkaže ugovor o radu.
Posebna zaštita u trudnoći
Zaposlena žena za vreme trudnoće ne može da radi na poslovima koji su, štetni za njeno zdravlje i zdravlje deteta, a naročito na poslovima koji zahtevaju podizanje tereta ili na kojima postoji štetno zračenje ili izloženost ekstremnim temperaturama i vibracijama.
Zaposlena žena za vreme poslednjih osam nedelja trudnoće ne može da radi prekovremeno i noću
Zaposlena žena za vreme prve 32 nedelje trudnoće ne može da radi prekovremeno i noću, ako bi takav rad bio štetan za njeno zdravlje i zdravlje deteta.
Procenu o zdravlju žene i deteta daju lekar odnosno lekarska komisija ukoliko je u pitanju sprečenost za rad duža od 30 dana.
Kada ginekolog izda potvrdu o sprečenosti za rad (o bolovanju), žena je dužna da je dostavi poslodavcu u roku od 3 dana. Potvrda ginekologa odnosi se samo na odsustvo do 30 dana, a ukoliko postoji potreba za njegovim produženjem, potreban je izveštaj lekarske komisije koji se takođe dostavlja poslodavcu. Troškove naknade tokom bolovanja radi trudnoće snosi poslodavac za prvih 30 dana odsustva, a za odsustva koja su duža od toga budžet Republike Srbije preko Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje. Tokom bolovanja u trudnoći, žena ima pravo na naknadu u visini od 65% prosečne zarade iz prethodna 3 meseca. Pojedine lokalne samouprave (Beograd, Novi Sad), dotiraju i preostalih 35% prosečne zarade tokom bolovanja, ali se ove dotacije odnose samo na bolovanja duža od 30 dana.
Poslodavac nije u obavezi da naknadu tokom bolovanja dužih od 30 dana isplaćuje istovremeno sa zaradama ostalih zaposlenih,već tek onda kada sredstva RZZO-a prispeju na njegov račun.
Porodiljsko odsustvo i odsustvo radi nege deteta
Zaposlena žena ima pravo na porodiljsko odsustvo i odsustvo sa rada radi nege deteta, u ukupnom trajanju od 365 dana. U svakodnevnom govoru, termin porodiljsko odsustvo odnosi se na obe vrste odsustva, ali je potrebno praviti razilku, jer postoji i razlika u pravima koja su omočućena i očevima tokom ovih odsustva.
Zaposlena žena ima pravo da otpočne porodiljsko odsustvo na osnovu izveštaja ginekologa najranije 45 dana, a obavezno 28 dana pre termina za porođaj.
Porodiljsko odsustvo traje do navršena tri meseca od dana porođaja.
Zaposlena žena, po isteku porodiljskog odsustva, ima pravo na odsustvo sa rada radi nege deteta do isteka 365 dana od dana otpočinjanja porodiljskog odsustva.
Zaposlena žena ima pravo na porodiljsko odsustvo i pravo na odsustvo sa rada radi nege deteta za treće i svako naredno novorođeno dete u ukupnom trajanju od dve godine. Ovo pravo ima i majka koja u prvom porođaju rodi troje ili više dece, kao i žena koja je rodila jedno, dvoje ili troje dece a u narednom porođaju rodi dvoje ili više dece.
Otac deteta može da koristi porodiljsko odsustvo u slučaju kad majka napusti dete, umre ili je iz drugih opravdanih razloga sprečena da koristi to pravo (izdržavanje kazne zatvora, teža bolest i dr.). To pravo otac deteta ima i kada majka nije u radnom odnosu.
Otac deteta može da koristi pravo na odsustvo sa rada radi nege deteta u svakom trenutku do isteka odsustva radi nege deteta, ukoliko se majka vrati na posao.
Za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta, zaposlena žena, odnosno otac deteta, imaju pravo na naknadu zarade u visini prosečne zarade koja je ostvarena tokom 12 meseca pre otpočinjanja odsustva. Ukoliko majka ili otac nisu bili u radnom odnosu tokom svih 12 meseci, za mesece tokom kojih nisu ostvarivali zaradu, za prosek će se obračunavati polovina prosečne mesečne zarade u Republici Srbiji prema podacima Republičkog zavoda za statistiku.
Za raziku od bolovanja, naknadu tokom porodiljskog i odsustva radi nege deteta, poslodavac je DUŽAN da isplaćuje istovremeno sa zaradama ostalih zaposlenih.
Nakon okončanja odsustva radi nege deteta, zaposlena majka ili otac deteta, ne uživaju posebnu zaštitu od otkaza. Potrebno je da znate da svaka procedura za raskid ugovora o radu inicirana od strane poslodavca treba da ispoštuje i određene uslove predviđene Zakonom o radu. Zato, ne potpisujte nijedan papir po Vama sadrži bilo kakve nejasne detalje! Niste u obavezi da potpisujete odmah, jer svaka ponuda poslodavca podrazumeva i određeni rok za izjašnjavanje zaposlenog. Ovo se naročito odnosi na sporazume o prekidu radnog odnosa koji Vam, pored toga što ne ostavljaju mogućnost za naknadnu zaštitu prava, uskraćuju i prava po osnovu nezaposlenosti (pravo na naknadu kod Nacionalne službe za zapošljavnje).
Važno: U prosek zarada za naknade tokom trudničkog bolovanja, porodiljskog i odsustva radi nege deteta, ulazi samo NETO plata na koju se plaćaju porezi i doprinosi. U prosek takodje ne ulaze: naknada za prevoz (markica), regres za godišnji odmor, topli obrok, ali ni deo zarade koji se zvanično prikazuje kao radni učinak. Zato je jako važno da na potvrdama o zaradama (koje su poslodavci u obavezi da daju svim zaposlenima svakog meseca) dobro proučite koji iznos se odnosi na ove kategorije, kako biste izbegli neprijatna iznenađenja sa visinom naknade.
Ostali oblici zaštite tokom roditeljstva
Jedan od roditelja sa detetom do tri godine života može da radi prekovremeno, odnosno noću, samo uz svoju pisanu saglasnost. Samohrani roditelj koji ima dete do sedam godina života ili dete sa invaliditetom može da radi prekovremeno, odnosno noću, samo uz svoju pisanu saglasnost. Poslodavac može da izvrši preraspodelu radnog vremena zaposlenoj ženi za vreme trudnoće i zaposlenom roditelju sa detetom mlađim od tri godine života ili detetom sa težim stepenom psihofizičke ometenosti – samo uz pisanu saglasnost zaposlenog. Ova prava imaju i usvojilac, hranitelj, odnosno staratelj deteta.
Šta raditi kada se prava ne poštuju?
U slučaju da sumnjate da je tokom trudnoće ili nakon porođaja, neko od prava koje Vam garantuju zakoni povređeno, a poslodavac isključuje mogućnost dogovora, možete se pisanom prijavom obratiti Inspekciji rada. Takođe, u roku od 90 dana od trenutka saznanja da je neko Vaše pravo prekršeno, možete pokrenuti i radni spor protiv poslodavca. Važno je pomenuti i da sva novčana potraživanja iz radnog odnosa zastarevaju u roku od tri godine od dana nastanka obaveze.
Spisak svih ispostava Inspektorata za rad, možete pronaći na http://www.minrzs.gov.rs/cms/sr/inspektorat-za-rad/268-2011-03-22-10-04-24
Naravno ne zaboravite da potražite dobrog advokata (više o ovoj temi na http://www.pravapomoc.rs/pitali-ste/kategorija-pomoc/besplatna-pravna-pomoc/)
Нема коментара:
Постави коментар